“U sinoćnjoj pucnjavi u zavidovičkoj pekari “Central”, u ulici Zlatnih ljiljana, smrtno su stradali radnica D. A. i muškarac H. M.”, potvrdio je portparol Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Elvedin Fišek.
Dežurni tim Policijske stanice Zavidovići dojavu o pucnjavi zaprimio je u 21.17 sati, a istragu su obavili pripadnici Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP-a ZDK i pod nadzorom dežurnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Zenica.
“Uviđaj je trajao do 1.35 sati. Na licu mjesta identifikovana je žrtva, radnica pekare D. A., rođena 1990. godine te muškarac H. M., rođen 1978. godine. Pretpostavlja se da je H. M. počinilac ubistva te da je nakon toga počinio i samoubistvo”, kaže Fišek.
Grad je poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta “Krivaja”. Današnje područje zavidovičke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: Bosna, Krivaja i Gostović
Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granica između ilirskih plemena Desidijata južno prema Vranduku i Mezeja koji su živjeli sjeverno prema Savi. Dolinom Bosne prolazili su Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovu teritoriju, ali historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.
Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogumilske kulture na zavidovičkom području.
Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bošnjačkih porodica. Prof. Rizah Odžakčić[4] vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno. Eduard Černi[nedostaje referenca] smatra da naziv potiče od imena Sabit (Sabitovo Brdo). Možda je Sabit imao porodicu koju su zvali Sabitovići. Vremenom od Sabitovića nastali Zavidovići.[nedostaje referenca]
Istočno od grada Zavidovića se nalazi mjesna zajednica Vozuća. U samom naselju Vozuća kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predavanja.