Mirovna aktivistkinja Aida Ćorović rekla je za N1 da su bezbjednosne službe u Srbiji učestvovale u kreiranju rata 90-ih godina, smatrajući da je uloga ovih struktura i danas dominantna u regionu, posebno u pogledu destabilizacije Bosne i Hercegovine.
Prema riječima Ćorović, aktuela vlast u Srbiji poput predsjednika države samo je ‘istureno lice’:
“Dobro prepoznajem rukopis i mogu da vidim da sve ovo što se radi, a podrazumijeva permanentno trovanje javnosti i nacionalistički diskurs, kreiraju bezbjednosne službe. Aleksandar Vučić, Vojislav Šešelj i drugi samo su eksponenti stvarnih kreatora”, rekla je aktivistkinja Aida Ćorović u emisiji Izvan okvira na N1.
Ona je iznijela i tvrdnju o tome da su osobe povezane sa bezbjednosnim strukturama učestvovale u atentatu na buivšeg premijera Srbije – Zorana Đinđića – koji je ubijen u martu 2003. godine.
“Dovoljan dokaz je ubistvo Zorana Đinđića, od toga ne treba veći dokaz: ubijen je premijer države u centru grada, a za to ubistvo osuđeni su ljudi blisko vezani sa bezbjednosnim službama. Ne vidim snažniji dokaz od toga. Na vlast su se vratili oni koji su zajedno sa Miloševićem kreirali rat 90-ih godina. Oni brane ratne zločince”, rekla je Ćorović koja je govorila i o regionalnom djelovanju struktura iz Srbije.
Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“[6] kojem je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskog poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku.
Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda.
Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.