ta biste vi uradili kada biste mogli da vratite vrijeme? Da li biste nešto promijenili ili ne biste mijenjali ama baš ništa? Pitanja zlata vrijede, baš kao i odgovori. I upravo slijedi jedan takav odgovor. Sedamdesetčetvorogodišnju ženu zaustavili su na ulici i pitali su je šta bi promijenila da se ponovo rodi. Njen odgovor važan je s obzirom na to da ima decenije životnog iskustva. Došlo se tako na temu naknadne pameti koju mnogi pogrešno tumače pa kada razmišljaju o prošlosti, uglavnom sebe krive za ono što su mogli da urade, a nisu, mogli da kažu ali su ipak prešutili.
Razmišljanja ove vrste treba da posluži za nauk, da se stvari bolje sagledaju i to naravno posluži za naredne životne poteze. “Nikad nemoj da misliš da će sutra biti neko dobro vrijeme. Uživaj u životu svaki dan. Zato, jer sam ja uvijek prije mislila da ću biti sretnija u budućnosti, sutra. I onda samo rad, rad, rad. Ma previše posla. To nije dobro. Ljudi, treba da uživate u životu”, rekla je ova žena koja je učestvovala u jednoj anketi.
Život je oblik postojanja živih bića. S biološkog gledišta život je svojevrsno zbivanje kojim su zahvaćena sva živa bića. Život kao proces sastoji se od mnogobrojnih djelomičnih procesa čije se djelovanje odvija u životnom vijeku jedinke.
Od osobina živih bića koje nežive tvari ne posjeduju, najviše se ističu kompleksni spojevi s ugljikom. Najmanja građevna i funkcionalna osobina živih bića je stanica. Životni uvjeti su voda, zrak, toplina i svjetlost. Život se na Zemlji pojavio prije otprilike 3 milijarde godina. Na Zemlji danas živi više od 300 000 biljnih i više milijuna životinjskih vrsta, uz golem broj izumrlih vrsta.
Život je i filozofski pojam. Najveće filozofsko pitanje što se tiče života jest što je njegov smisao. Znanstvena disciplina koja proučava život u vezi moralnih načela zove se bioetika.