Lijepa priča iz Tešnja: Alma nastavlja tradiciju pčelarstva dugu 40 godina i ne želi otići iz BiH
Postoji neko pravilo da je optimalan broj 40 pčelinjih zajednica da to bude primarno zanimanje, a ne hobi. Alma ih ima puno više, što nije nimalo jednostavno, ali kako kaže, kada se nešto voli nije teško. Općina, naglašava Alma, pruža podršku, tokom studiranja, a kasnije preko projekta Podrške razvoju start up ideja mladih, i poticaja obrtima. To nije baš tako u svim općinama, i zato, smatra Alma, treba iskoristiti sve ove pogodnosti i pokrenuti vlastiti biznis ko god to želi i ko ima jasnu viziju. Svaki početak je težak, ali kasnije se stvari poslože.
Alma Karahodžić naslijedila je ljubav prema pčelarstvu od svog rahmetli oca Ekrema Karahodžića, jednog od velikana bosanskohercegovačkog i regionalnog pčelarstva. Lijepi su primjeri gdje djeca nastavljaju putem svojih čestitih roditelja, a Tešanj baš obiluje njima. Alma Karahodžić je jedna od mnogobrojnih mladih čija je poslovna ideja dobila podršku kroz poticaje koje je Općina Tešanj osigurala za razvoj malih biznisa. Tim povodom, a u okviru projekta I oni su budućnost Tešnja, općinski načelnik Suad Huskić nedavno sa saradnicima posjetio Almu i razgovarao sa njom.
Alma je od rahmetli oca naslijedila znanje, ali i ogromnu empatiju prema pčelama i zato se danas uspješno bavi ovim plemenitim zanimanjem. “Obrt sam osnovala prije nepunih pet godina. Moj otac se veoma uspješno bavio pčelarstvom 40 godina. Kroz djetinjstvo i odrastanje sticala sam znanje, a kasnije sam to znanje proširila kroz svoje studije kao inženjer prehrambene tehnologije, diplomiravši upravo na temu meda i pčelinjih proizvoda. Danas imamo oko 200 pčelinjih zajednica”, govori Alma.
