“Odabir Berlina znači konačno odbijanje Savezne Republike Njemačke da prizna svoju historijsku odgovornost prema našem narodu za strašne nacističke zločine tokom Velikog patriotskog rata te prepuštanje zaboravu teškog puta poratnog pomirenja između Rusa i Nijemaca“, rekao je Nečajev. “Uz odobrenje vodstva Njemačke, borbeni tenkovi s njemačkim križevima ponovno će biti poslani na ‘istočnu frontu‘, što će neizbježno rezultirati smrtima ne samo ruskih vojnika, već i civilnog stanovništva”, zaključio je. Inače, i dobar dio javnosti u Njemačkoj nije baš da se ova zemlja miješa u rat u Ukrajini. Desničarska AfD konstantno, s druge strane, napominje: “Sjetimo se šta je bilo kad su posljednji put njemački tenkovi krenuli prema Rusiji”.
Ruska ambasada u Njemačkoj poručuje kako je odluka Berlina da odobri isporuku tenkova Leopard 2 Ukrajini “veoma opasna” i da će eskalirati sukob “na novu razinu” i dovesti do “trajne eskalacije”. “Ta veoma opasna odluka podiže sukob na novu razinu i proturječi izjavama njemačkih političara o nespremnosti da Savezna Republika Njemačka bude uvučena u sukob”, rekao je ambasador Sergej Nečajev. To uništava ostatke međusobnog povjerenja, nanosi nepopravljivu štetu ionako teškom stanju rusko-njemačkih odnosa i baca sumnju na mogućnost njihove normalizacije u doglednoj budućnosti”, dodao je.
U svibnju i lipnju 1940. godine Njemačka munjevitim ratom (inovativni oblik rata omogućen masovnim i koncentriranim korištenjem zračnih i oklopnih snaga, radio-komunikacija, te masovnim korištenjem automobilskog/kamionskog prijevoza) vojno slama Nizozemsku, Belgiju (preko 600 000 belgijskih vojnika, tj. približno petinu svih muškaraca u toj zemlji, bilo je zarobljeno nakon 18 dana rata; oko 70 000 njih će preostali dio rata provesti u njemačkom zarobljeništvu) i – na opće zaprepaštenje – velesilu Francusku (okupiravši prije toga u travnju 1940. god. Dansku i Norvešku), te 14. lipnja 1940. godine osvaja Pariz. Sovjetski Savez baš toga dana zahtijeva od Litve bezuvjetnu predaju, te odmah 15. lipnja vojno okupira i tu baltičku državu; prema prethodnomu dogovoru, ostavlja Njemačkoj nekoliko litavskih graničnih pokrajina. Prije kraja ljeta – opet u skladu s odredbama Pakta Ribbentrop-Molotov iz 1939. godine – Hitler i Staljin dijele državni teritorij Kraljevine Rumunjske: Sovjetski savez zauzima vojnom invazijom 28. srpnja 1940. od te zemlje Moldaviju (nakon raspada SSSR-a
