‘Putinova izjava ledi krv u žilama. Moguće je da u to stvarno vjeruje, pa isto je radio i Staljin‘

Lako je moguće da mu je tu informaciju prenio neki ratni propagandist. S takvima se često sastaje‘ Renomirani analitičar Aleksander Gabujev, viši istraživač međunarodnog nestranačkog trusta mozgova Carnegiejeva zaklada za međunarodni mir, ustvrdio je u srijedu da postoje indikacije da predsjednik Ruske Federacije trenutno nije pri zdravoj pameti, piše Sky News. Putinove izjave o “ukrajinskim nacionalistima” koji ukrajinskim vojnicima pucaju u leđa kako bi ovi ne prebjegli ocrtavaju izazov s kojim se suočavaju Kijev i Zapad: nesmotren i emotivan lider koji je zarobljen u groznom informacijskom mjehuru – rekao je Gabujev te dodao da Putin tu tvrdnju ničime nije dokazao.

Putin za tu praksu zna zahvaljujući ruskoj povijesti i dekretu koji je (Josif Visarionovič) Staljin izdao u julu 1942. godine. Je li Putin namjerno lagao? Ne možemo to znati, ali moguće je da on u to stvarno vjeruje – dodao je analitičar.Gabujev je rekao da ta Putinova izjava o streljačkim vodovima za dezertere ne zvuči kao uobičajena laž već da se radi o informaciji koju je s ruskim predsjednikom podijelio netko kome ovaj vjeruje. Analitičar tvrdi da Putin od 2020. godine naovamo često s niže pozicioniranim dužnosnicima raspravlja o ključnim pitanjima. Primjerice, ruski je predsjednik 2021. godine tvrdio da Europljani dolaze u Rusiju kako bi se protiv koronavirusa cijepili ruskim cjepivom Sputnjik te da nakon toga nabavljaju laže potvrde da su se cijepili Pfizerovim cjepivom. U to su se ti Europljani navodno upuštali jer su više vjerovali ruskom cjepivu – rekao je Gabujev.

Analitičar tvrdi da je lako moguće da je Putina o navodnim streljačkim vodovima za dezertere obavijestio neki ruski vojnik ili “ratni reporter”, odnosno ruski propagandist. Gabujev smatra da se ruski predsjednik s takvima redovito sastaje jer više ne vjeruje svojim generalima. Zašto je to važno? Kremlj će neke važne odluke donijeti upravo na temelju informacija poput te o streljačkim vodovima. To ledi krv u žilama – rekao je Gabujev. Analitičar smatra da Zapad o tome mora voditi računa. Precjenjivanje Putinove racionalnosti i zanemarivanje njegove odvojenosti od stvarnosti može biti izrazito riskantno, pogotovo kada se radi o utvrđivanju granica koje je Moskva spremna prekoračiti – zaključio je Gabujev

Vladimir Vladimirovič Putin (rus. Владимир Владимирович Путин, Sankt Peterburg, 7. listopada 1952.) je ruski političar i bivši obavještajni djelatnik koji služi kao predsjednik Rusije od 2012., što je prethodno bio između 2000. i 2008. godine. Bio je premijer Rusije od 1999. do 2000. i ponovno od 2008. do 2012., dakle neprekidno je obnašao dužnost predsjednika ili premijera od 1999. do danas. Putin je 16 godina radio kao vanjski obavještajac KGB-a, napredujući do čina potpukovnika (podpolkovnik), prije nego što je dao ostavku 1991. i započeo političku karijeru. Preselio se u Moskvu 1996. kako bi se pridružio administraciji predsjednika Borisa Jeljcina. Kratko je služio kao direktor Federalne sigurnosne službe (FSB) i tajnik ruskog Vijeća sigurnosti, prije nego što je imenovan premijerom u kolovozu 1999. Nakon Jeljcinove ostavke,

Putin je postao vršitelj dužnosti predsjednika, a manje od četiri mjeseca kasnije izabran je za predsjednika. Ponovno je izabran 2004. Kako je u to vrijeme bio ustavno ograničen na dva uzastopna predsjednička mandata, Putin je ponovno bio premijer od 2008. do 2012. pod Dmitrijem Medvedevom. Vratio se na predsjedničku dužnost 2012. na izborima koji su bili optuživani za prijevaru i nakon kojih su održani brojni prosvjedi. Ponovno je izabran 2018. U travnju 2021., nakon referenduma, potpisao je ustavne amandmane, uključujući onaj koji bi mu omogućio da se još dva puta kandidira za ponovni izbor, čime je postalo moguće da bude predsjednik do 2036. godine.