Klikom na sliku ispod zapoèet æete odbrojavanje!


Nakon toga prièekajte 10 sekundi da se zatvori iskoèni prozor!



Dodik: Srbija ima pravo braniti Srbe na Kosovu - Bn novosti
Vijesti

Dodik: Srbija ima pravo braniti Srbe na Kosovu

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Srbija prema rezoluciji Savjeta sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244 ima pravo braniti sigurnost Srba na Kosovu „Jednostrani i neodgovorni potezi premijera Kosova Albina Kurtija ugrozili su sigurnost Srba na Kosovu i Metohiji i Srbija po Rezoluciji Savjeta sigurnosti UN-a 1244 ima pravo braniti sigurnost Srba u južnoj pokrajini“, napisao je Dodik na Twitteru.On je istaknuo da Republika Srpska „u potpunosti i snažno podržava rukovodstvo Srbije u naporima da deeskalira situaciju i dijalogom nađe mirno rješenje i tako zaštiti prava srpskog naroda“.

Prema njegovim riječima, potpuno je jasno da se “prava Srba na Kosovu, kao i Srba u Republici Srpskoj, krše pod političkim pritiscima i da međunarodna zajednica i dalje primjenjuje dvostruke standarde kada su Srbi u pitanju“.„Sve je to isto kao i u prošlosti, ali ono što je različito je da se Srbima više nikad neće dogoditi ‘Oluje’, bilo gdje“, naveo je Dodik.Na sjeveru Kosova porasle su tenzije dan prije stupanja na snagu odluke kosovske vlade o izdavanju ulazno-izlaznih dokumenata za državljane Srbije koji ulaze na Kosovo i o promjeni srpskih registarskih oznaka.Srbi na sjeveru Kosova postavili su barikade prema prelazu Jarinje, a nakon diplomatske intervencije SAD-a, kosovska vlada je najavila da će odložiti provođenje odluke do 1. septembra.

Milorad Dodik (srp. Милорад Додик; Laktaši, 12. ožujka 1959.), bosanskohercegovački je političar srpske nacionalnosti. Trenutni je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.Milorad Dodik za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini djelovao je kao oporbeni političar vladajućem SDS-u Radovana Karadžića. Nakon rata međunarodna zajednica vidi u njemu umjerenoga političara koji će pomoći pri implementaciji Daytonskog sporazuma, te dolazi i biva očuvan na vlasti uz pomoć visokog predstavnika Carlosa Westendorpa.

Međutim, Dodik je zadržao stav o Bosni i Hercegovini kao visoko federaliziranoj državi s tendencijom konfederalizma, gdje entiteti trebaju imati široke nadležnosti i biti što neovisniji o centralnoj vlasti. Zbog toga je došao u sukob s visokim predstavnicima (posebno Paddyjem Ashdownom i kasnije Valentinom Inzkom) i bošnjačkim unitarističkim političkim snagama, u prvom redu Harisom Silajdžićem i njegovom Strankom za BiH te Zlatkom Lagumdžijom i njegovim SDP-om BiH. Trenutno je u ideološko-političkom sukobu najviše sa strankama SDA i DF koje zagovaraju centralističko i unitarističko uređenje BiH.

Related Articles

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button
Close